202111.16
0

ODGOVORNOST KONTROLNOG ČLANA DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OBAVEZE PRINUDNO LIKVIDIRANOG DRUŠTVA I NASTAVAK PREKINUTOG PARNIČNOG POSTUPKA NAKON BRISANJA DRUŠTVA IZ REGISTRA PRIVREDNIH SUBJEKATA

in Zakon

Odgovornost kontrolnog člana društva sa ograničenom odgovornošću

Shodno Zakonu o privrednim društvima (u daljem tekstu: „Zakon“), društvo sa ograničenom odgovornošću definisano je kao društvo u kome jedan ili više članova društva imaju udele u osnovnom kapitalu društva, s tim da članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva osim u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona, odnosno u slučaju probijanja pravne ličnosti. Sledstveno navedenom, ograničena odgovornost osnivača ne znači da osnivač može sa društvom da radi šta hoće, već, ukoliko osnivači zloupotrebljavaju društvo, isti mogu biti utuženi i za obaveze društva a mogu se pokrenuti i postupci za poništavanje konkretnih pravnih poslova.

U nastavku ovog teksta, posebna pažnja biće posvećena odgovornosti kontrolnog člana društva sa ograničenom odgovornošću za obaveze društva koje je obrisano iz registra privrednih subjekata u postupku prinudne likvidacije te kakav će biti status parničnih postupaka koji su prekinuti zbog brisanja stranke- društva iz registra u postupku prinudne likvidacije.

Razlozi sa pokretanje postupka prinudne likvidacije, sam postupak, status društva u prinudnoj likvidaciji kao i posledice brisanja društva iz registra definisani su članovima 546. – 548. Zakona. Budući da se parnični postupci nakon brisanja privrednog društva iz registra po sili zakona prekidaju, postavlja se pitanje na koji način nastaviti takav postupak i ko će i u kom obimu odgovarati za obaveze društva u takvoj situaciji.

Obim odgovornosti

Shodno članu 548.st.3. Zakona, nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, članovi brisanog društva odgovaraju za obaveze društva u skladu sa odredbama čl. 545. Zakona koje regulišu odgovornost članova društva u slučaju likvidacije. Tačnije, članovi društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju solidarno za obaveze društva u likvidaciji i nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka. Likvidacioni ostatak predstavlja imovinu društva u likvidaciji koja je preostala nakon izmirenja svih obaveza društva i koja se kao takva raspodeljuje članovima društva u skladu sa odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka.

Međutim, na izuzetak od gore navedenog pravila o odgovornosti članova društva upućuje nas stav 4. člana 548. Zakona koji propisuje da kontrolni član društva sa ograničenom odgovornošću odgovara neograničeno solidarno za obaveze društva i nakon brisanja društva iz registra.

Ko je kontrolni član društva?

Smatra se da je određeno lice kontrolni član društva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva, odnosno ukoliko poseduje više od 50% prava glasa u društvu.

Nastavak parničnog postupka nakon brisanja društva iz registra

U slučaju prinudne likvidacije i brisanja društva iz registra privrednih subjekata, imamo slučaj zakonske sukcesije i prelazak prava i obaveza na sukcesore (članove društva), sledstveno tome, postavlja se pitanje na koji način nastaviti prekinuti parnični postupak nakon brisanja društva protiv kontrolnog člana društva odnosno kakav će biti status parnice u tom slučaju.

Član 547a st. 4. Zakona nam u vezi sa ovim pitanjem daje smernicu i predviđa da se prekinuti postupci mogu nastaviti nakon brisanja društva iz registra, na zahtev članova odnosno poverilaca brisanog društva. Međutim, privredni sudovi nisu imali jedinstven stav po pitanju toga da li će se prekinuti postupak nastaviti na način što će kontrolni član društva primiti parnicu u stanju u kome se nalazi u momentu nastavka postupka ili je pak potrebno podneti novu tužbu protiv kontrolnog člana brisanog društva.

U cilju rešavanja ovih spornih pitanja, Vrhovni kasacioni sud doneo je zaključak po kome se parnični postupak prekinut zbog brisanja stranke – društva iz registra, može nastaviti protiv kontrolnog člana brisanog društva ako se uz predlog za nastavak postupka dostavi dokaz iz registra Agencije za privredne registre da kontrolni član samostalno poseduje više od 50% udela u osnovnom kapitalu društva, a kontrolni član mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa bez obzira što je do momenta prekida postupak vođen bez njegovog učešća. Ovo sve sa razloga celishodnosti i efikasnosti postupka, budući da bi podnošenje nove tužbe produžilo vreme ostvarivanja prava tužioca i stvorilo dodatne i bespotrebne troškove za istog.